Debljina( gojaznost, pretilost)

Debljina predstavlja ne samo estetski problem, već je postala veliki javnozdravstveni problem zbog svoje povezanosti s različitim bolestima, kao  riziko faktora  za nastanak istih (kardiovaskularne bolesti , šećerna bolest tip 2, hipertenzija,dislipidemije,  itd). Naravno , ne treba zanemariti niti psihosocijalne aspekte pretilosti kao i uticaj na  ukupnu kvalitetu života.

Obesity-infographics original

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, unatrag 30-ak godina, pretilost se udvostručila, tako da se sada već govori o  epidemiji  koja nije zaobišla ni zemlje u regionu. Za procjenu uhranjenosti široko je rasprostranjena upotreba tzv. indeksa tjelesne mase –BMI (eng. Body Mass Index ) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima koji se izračunava: BMI (kg/m2) =  tjelesna težina (kg) / kvadrat tjelesne visine (m2).
Prema Internacionalnoj radnoj skupini za debljinu (eng. International Obesity Task Force – IOTF), pomoću  vrijednosti BMI određuje se stanje uhranjenosti na način da ako je BMI manji od 18.5 kg/m2, smatra se da je osoba pothranjena, od 18,5 do 25 kg/m2 da ima normalnu tjelesnu težinu, od 25 do 30 kg/m2 prekomjernu tjelesnu težinu, a kada je BMI veći 30 kg/m2, da je osoba debela ili pretila.

Obesity original

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije  postoji veza između BMI i ukupnog mortaliteta.  Ukupni mortalitet je najmanji kod BMI između 20 i 25 kg/m².

Postizanje i ostajanje na idealnoj tjelesnoj težini mora ostati u fokusu tijekom cijelog života. “Zdrave” prehrambene navike uz redovitu, rekreativnu tjelesnu aktivnost temelj su održavanja normalne tjelesne težine i prevencije debljanja.
Bez regulacije tjelesne težine nema dobre prevencije razvoja hipertenzije, šećerne bolesti, odnosno, KV bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu

O oblicima pretilosti  nastavljamo u sljedećem članku.

Autor: Dr. Sanela Rošić-Ramić, specijalista Interne medicine