Arterijska hipertenzija: Tihi ubica

hipertenzija-logo


Za razliku od ostalih faktora rizika koji učestvuju u nastanku kardiovaskularnih oboljenja, arterijska hipertenzija zauzima posebno mjesto. Danas se zna da je arterijska hipertenzija jedan od najvažnijih zdrastvenih problema, ako ne i najvažniji, koji utječe na rano oboljevanje, invaliditet i mortalitet u populaciji odraslih.  Po svojoj učestalosti od 20-25% u populaciji odraslih, pored hiperholesterolemije, pušenja i dijabetesa, arterijska hipertenzija je vodeći faktor rizika za kardiovaskularna i cerebrovaskualrna oboljenja.  Ne samo da se arterijska hipertenzija često javlja, nego ona ima i veliki utjecaj na javno zdravstvo. Hipertenzivna kardiovaskularna bolest se danas smatra četvrtim vodećim uzrokom invaliditeta u svijetu.   Broj osoba sa povećanim pritiskom stalno raste u cijelom svijetu   Upravo zbog svega što je netom rečeno arterijska hipertenzija se i dalje  nalazi u žiži kliničkih i naučnih ispitivanja. Naime, 2000. godine oko milijardu ljudi je bolovalo od hipertenzije.  Danas  40% odraslih osoba starijih od 25 godina boluju od arterijske hipertenzije. Godine 2025. taj broj će se povećati tako da će 1,5 milijarda ljudi  bolovati od hipertenzije. Sve to govori da od arterijske hipertenzije nije pošteđena ni jedna nacija, rasa,  etnička grupa, pol, uzrast i profesija, tako da ona po svojim karakteristikama poprima obilježje najveće neinfektivne epidemije 21. stoljeća. Arterijska hipertenzija, odnosno kardiovaskularne bolesti, nisu bile vodećim uzrokom mortaliteta u svijetu samo za vijeme španjolske  gripe 1918. godine. Ne smije se zaboraviti da je 2010. godine u svijetu umrlo od posljedica hipertenzije 9 miliona i 400.000 ljudi!  Osim toga,  očekivano trajanje života kod osobe koja boluje od hipertenzije skraćeno je i to kod muškaraca za 5.1 godina, a kod žena  za 4.9 godina.   Pored toga, zabrinjavajući su podaci da samo 50% osoba sa hipertenzijom prima antihipertenzivnu terapiju, dok se samo kod 34% postižu ciljne vrijednosti pritiska. Arterijski pritisak raste sa godinama. Otprilike dvije trećine ljudi starijih od 65 godina boluje od hipertenzije. Normotenzivne osobe u dobi od 55 godina  imaju 90%-tni rizik od razvoja hipertenzije do kraja života. Kako se hipertenzija tako često razvija kod starijih osoba, odnosno sa starenjem, može se pomisliti da to nije tako opasano. Međutim, te povećane vrijednosti pritiska kod starije populacije značajno povećavaju i morbiditet i mortalitet.    Hipertenzija se nedovoljno liječi u cijelom svijetu   Samo 50% osoba koji imaju hipertenziju su svjesni da boluju od nje. Kod pojedinih skupina taj broj iznosi samo 10%. Tačnije rečeno, četiri od deset osoba koje su starije od 25 godina imaju povećan pritisak i otprilike polovina od njih nije svjesna da im je pritisak povećan.  Da bi se povećao broj osoba svjesnih da boluju od hipertenzije, pažnju treba fokusirati na dva ključna momenta: napraviti skrining programe za otkrivanje hipertenzije, pogotovo za visoko rizične osobe, i da se arterijski pritisak redovno mjeri kod svakog pacijenta prilikom dolaska u medicinsku ustanovu. Osim toga, shodno uputama Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO), cilj je da se 2025. godine za 25% smanji nekontrolisana hipertenzija kod osoba kod kojih je  ona dijagnosticirana. Ako se uzme u obzir da je hipertenzija bolest koja se u cijelom svijetu nedovoljno i neadekvano liječi, te da je saradnja pacijenta u terapiji (patient compliance, adherence to therapy) nezadovoljavajuća, onda je i dalje veliki izazov za sve zdravstvene radnike, posebno za one koji se pretežno bave problemom hipertenzije, da se hipertenzija na vrijeme otkrije, dijagnosticira i efikasno liječi.   Broj zdravlja   Broj zdravlja promovisalo je Evropsko udruženje kardiologa i na taj način je postavljen cilj da 2050. godine niko mlađi od 65 godina ne oboli od srca ili moždanog udara. Postavlja se pitanje zašto  je Evropsko Udruženje Kardiologa promovisalo Broj zdravlja.   Evropsko kardiološko udruženje smatra da se mora znatno agresivnije pristupiti kako prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, uključujući tu pogotovo hipertenziju, tako i terapiji ovih oboljenja. Sadašnji podaci u vezi morbiditeta i mortaliteta su zabrinjavajući. Naime,  svake godine u Evropi više od 4 miliona ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, od toga 1.9 miliona u Evropskoj Uniji (EU). Kardiovaskularne bolesti su odgovorne za 47% svih smrti u Evropi, i za40% u EU. Tačnije rečeno od tog broja 4 miliona, 1.8 miliona  otpada na smrt od koronarne bolesti, 1 milion otpada na moždani udar i 1.2 miliona na druge kardiovaskularne bolesti. Oko milion muškaraca umire prije 75 godine, a pola miliona prije 65 godine.  Pola miliona žena umire prije 75 godina starosti, a više od 200 hiljada prije 65 godina starosti.   Brojevi zorno mogu da podsjete svakog na ono što može i treba da uradi za svoje zdravlje. Ujedno, navedeni brojevi se lako pamte. Prema tome, Broj zdravlja  se sastoji od sljedećih brojeva:  0-3-5-140-5-3-0: -       Prvi broj 0 odnosi se na broj cigareta koje treba bilo smanjiti ili potpuno isključiti. Dakle, prvi preduslov da sačuvamo srce i mozak od infarkta i apopleksije jeste da ne pušimo. -       Sljedeći broj 3 nas podsjeća da svakog dana treba da prošetamo ili prepiješačimo tri kilometra. -       Naredni broj 5 nas upućuje na važnost pet redovnih obroka u ishrani. -       Broj 140 svima preporučuje da sistolni pritisak uvijek drži ispod 140 mmHg. -       Broj 5 u formuli upozorava da ukupni holesterol držimo ispod ove vrijednosti, -       Naredna brojka 3 upozorava nas da vodimo računa o visini LDL holesterola, koji ne smije preći iznos tri. -       Posljednji broj 0 u Broju zdravlja od nas traži da nismo debeli, da nemamo dijabetes, kao i da vodimo računa o predijabetesnom stanju.   Hipertenzija između očaja i nade   Na kraju možemo reći da hipertenzija izaziva dva kontradiktorna osjećanja: očaj i nadu. Očaj, jer je ona kvantitativno najrasprostranjeniji faktor rizika za nastanak kadiovaskulanih oboljenja,  jer njezina prevalencija stalno raste i jer se slabo kontroliše u cijelom svijetu. Što se tiče nade, nada je u tome, jer se hipertenzija može prevenirati, premda se to rijetko postiže,  i što se ona može danas efikasno liječiti, što onda rezultira značajnim smanjenjem moždanog udara, infarkta miokarda,  srčane dekompenzacije  i zatajivanja bubrega. Sve to zahtijeva da se intenziviraju napori za ranim otkrivanjem, ranim dijagnosticiranjem i liječenjem hipertenzije, što je već rečeno u uvodnom dijelu. Jer, samo efikasnim liječenjem hipertenzije možemo da spriječimo subkliničko oštećenje organa, ili da ih odložimo iz onog životnog doba kada se pacijent nalazi na vhuncu svojih stvaralačkih i intelektualnih moći, što je od neprocjenjive vrijednosti za socijalnu strukturu društva. Kojim lijekom ćemo to postići, to jest da efikasno kontolišemo arterijsku hipertenziju, monoterapijom ili fiksnom kombinacijom, nije bitno, jer se najveća korist od liječenja hipertenzije postiže smanjivanjem pritiska per se. Ne smijemo zaboraviti da liječenje arterijske hipertenzije i u 21. stoljeću ostaje iskustveno, empirijsko i palijativno, jer su nam njezin uzrok i izliječenje do dana današnjeg nepoznati.                                                                                        Prof. dr. Vjekoslav Gerc