Procjena ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja

Dr.Sanela 2     

 

Priredila: dr. Sanela Rošić-Ramić, spec.interne medicine

Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina, te zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta. U kardiovaskularnim bolestima posebno se ističe upravo koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa. Upravo je to razlog  što se mjerama primarne i sekundarne prevencije za sprečavanje KVB-a pridaje  naročiti značaj. U prevenciji KVB-a istovremeno se obraća pažnja na prisustvo svih faktora rizika, jer oni međusobno potenciraju djelovanje i znatno povećavaju rizik za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja. Zato se insistira na određivanju ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja i promjeni stila života, jer multipli faktori rizika obično doprinose pojavi ateroskleroze koja uzrokuje KVB.

Osobe sa dijagnostikovanim KVB-om, dijabetes melitusom tipa 2 i dijabetes melitusom tipa 1, sa mikroalbuminurijom i osobe sa veoma visokim nivoom individualnih faktora rizika imaju povećan rizik od posljedica KVB-a i zahtijevaju tretman za sve faktore rizika.

Kod osoba koje  imaju umjereno povišene nivoe nekoliko faktora rizika, koji  u kombinaciji mogu dovesti do neočekivano visokog nivoa ukupnog rizika za razvoj KVB, koristimo skor tablica rizika (engl. Score) za procjenu ukupnog rizika od pojave fatal­nog kardiovaskularnog događaja. Ako je tokom konsultacije utvrđeno da je osoba: srednje životne dobi i pušač; da postoji gojaznost, posebno abdominalna; da postoji jedan ili više faktora rizika kao što su povišene vrijednosti TA, lipida i glukoze;ili da  postoji porodično opterećenje,  trebalo bi izvršiti procjenu faktora rizika. Ukupni rizik od dobijanja KVB-a može biti veći od onog koji se vidi u tablicama i to kod: fizički neaktivnih ili gojaznih osoba, naročito onih sa abdominalnom gojaznošću; osoba sa značajnom porodičnom anamnezom prije­vremene pojave KVB-a; osoba sa dijabetesom (rizik može biti 5 puta veći u žena sa dijabetesom i 3 puta veći u muškaraca sa dijabetesom, u poređenju sa onima koji ne pate od dijabetesa); osoba sa niskim nivoom HDL holesterola i visokom vrijednošću triglicerida; asimptomatskih slučajeva sa prekliničkim dokazom ateroskleroze..

Redukcija ukupnog rizika počinje promje­nama životnih navika. To zavisi od spremnosti pojedinca da modifikuje svoje ponašanje. Ne treba čekati da se razviju simptomi koronarne bolesti ili drugog oblika KVB-a, već treba ranije sprovesti promjene životnih navika, uz stručnu podršku i podršku porodice. Neophodno je prestati sa pušenjem, pridržavati se dijetalne ishrane u smislu smanjenja tjelesne mase ukoliko je potrebno i smanjenja holesterola. Povećati unos svježeg voća i povrća, kao i žitarica. Smanjiti ukupan unos kalo­rija kada je potrebno smanjenje tjelesne mase. Smanjiti upotrebu soli i alkohola kada je krvni pritisak povišen. Adekvatne dijetetske izmjene mogu imati povoljan uticaj na suzbijanje više faktora rizika za pojavu KVB-a. Treba smanjiti potrebu za medikamentoznom terapijom i istaći značaj redovne izičke aktivnosti (šetnja, plivanje, vožnja bicikla – barem 30 minuta dnevno). Fizička aktivnost pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne mase, povećava HDL holesterol, smanjuje vrijednost triglicerida i sklonost ka trombozi.

U primarnoj kao i u sekundarnoj preven­ciji cilj treba da bude redukcija ukupnog rizika za pojavu KVB-a. Ako cilj ne može biti postignut redukcijom jednog faktora rizika, ukupni rizik se još uvijek može smanjiti intenzivnijim djelovan­jem na ostale faktore rizika. Promjena načina života i dalje ostaje kamen temeljac prevencije KVB-a.

Za preglede, molim Vas da nas kontaktirate na telefon 033/22 33 88 ili putem emaila: info@poliklinika-fm.ba